Olsem wanpela bikpela samting insait long wok bilong skelim pawa mita, wok bilong kamapim ol 'single-phase pawa mita i pas tru wantaim senis bilong yusim pawa bilong ol manmeri. Stat long taim ol i bin yusim bikpela pawa long leit 19 senseri, kamap na kamap gutpela bilong ol pawa mita i no promotim tasol wok bilong saiens long menesim pawa tasol tu i bin senisim tru pasin bilong yusim pawa insait long ol nupela indastri na laip bilong ol manmeri.
Long 1880s, wantaim promosen bilong Edison's dairekt karent pawa jeneresen sistem, ol namba wan masin bilong skelim pawa i kamap. Long 1889, wanpela enjinia bilong Jemani, Hermann Aron, i kamapim wanpela 'electric energy meter' we i bihainim 'electrolytic principle', we i save skelim 'electrical energy consumption' long rot bilong skelim 'migration' bilong ol 'metal ions' insait long wara. Tasol, dispela masin i no gat gutpela 'accuracy' na i hat long lukautim, na dispela i mekim hat long ol manmeri i save long en. Long 1890s, ol 'alternating current' sistem i kamap na dispela i kamapim 'induction electric energy meter' we i gutpela moa. Long 1896, wanpela saientis bilong Amerika, Elihu Thomson, i bin disainim namba wan komesel induksen singel-feis pawa mita. Dispela teknoloji, i yusim prinsipol bilong tanim wanpela aluminium disk we i gat wanpela 'alternating magnetic field' i draivim, na i mekim wok bilong skelim lektrik eneji stret. Bikos em i isi long wokim na em i gutpela tru, dispela teknoloji i kamap olsem nambawan rot bilong stretim hevi long wol long namba wan hap bilong 20 senseri.
Long namel bilong 20 senseri, ol nupela samting long sait bilong ilektronik teknoloji i kirapim ol nupela samting long wokim ol mita bilong pawa. Long 1970s, wok bilong ol 'integrated circuits' i mekim na ol 'electronic electricity' mita i ken senisim ol 'mechanical' mita bilong bipo, na dispela i mekim na ol i no inap skelim gut ol samting na ol i no inap bagarapim ol samting. Long pinis bilong 20 senseri, kamap bilong 'microprocessor' teknoloji i strongim moa yet ol pawa mita wantaim data stoa na rimot komunikesen kapabiliti, na i putim as bilong divelopmen bilong ol smat grid. Stat long 21 senturi, ol singel-feis pawa mita i bin muv isi isi i go long dijitalaisesen na netwok, na sapotim tupela sait mita na ril-taim monitoring, na inapim ol nid bilong distributed eneji ekses na yusa-sait menesmen.
Stat long ol 'mechanical gears' i go inap long ol 'intelligent chips', histori bilong ol 'single-phase electricity meters i soim olsem ol manmeri i wok long painim rot bilong yusim gut pawa. Nau yet, em i no wanpela tul bilong stretim pawa bil tasol, tasol tu em i wanpela bikpela samting insait long eneji Intenet, na i save givim teknikel sapot long global eneji trensfomesen.

